face-1083872_1280

VAŽNOST URAVNOTEŽENE PREHRANE I FIZIČKE AKTIVNOSTI ZA ZDRAVLJE DJECE

„Ma neka pojede bilo što, samo da nešto stavi u usta“

„Ne stignem fantazirati s hranom“

„I ja sam tako jela i evo me, šta mi fali“

..a svi znamo da ljubav ide kroz želudac i onda.. kad ne ide drugačije roditelji su skloni povlađivati djeci od najranije dobi pa tako pribjegavaju raznim metodama podmićivanja koji uključuju i (nezdravu) hranu, slatkiše, grickalice, ne bi li ih dijete poslušalo. „Spoiler alert“ – činjenje za nagradu ne znači da vas je dijete poslušalo. Osim što je loša odgojna metoda (ako ju tako uopće i smijemo nazvati..?!??) dugotrajno je loša po zdravlje vašeg djeteta.

sweets-3139865_1280

Ključno je u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja, koji je istovremeno i period upoznavanja okusa i razvoja prehrambenih navika pobrinuti se da one budu ZDRAVE! Loše prehrambene navike u ranom razdoblju života povezane su s povećanim rizikom od pretilosti koji sa sobom nosi i rizik od visokog tlaka, dijabetesa i mnogih srčanožilnih bolesti. Prehrambene navike koje dijete stekne u ranome djetinjstvu (obično) se zadržavaju tijekom kasnijeg djetinjstva i odrasle dobi. Najveći utjecaj na djecu od najmlađih dana imaju roditelji, a tek onda bliža okolina u smislu društva, ustanova (vrtić, škola..), medija. Dakle prvo što možete / trebate učiniti je biti dobar primjer vašoj djeci te i sami njegovati zdrave navike koje uključuju uravnoteženu prehranu i svakodnevno kretanje – bilo u obliku organizirane tjelovježbe ili šetnje, vožnje biciklom, boravka na otvorenom… Temelj roditeljstva jest odgovornost – primarno prema zdravlju svojeg djeteta te je briga o tom segmentu isključivo roditeljska zadaća.

child-1566470_1280

Dijete predškolske dobi moralo bi imati osigurana tri glavna i dva međuobroka koji bi trebali sadržavati sve osnovne hranjive sastojke (ugljikohidrati, masti i bjelančevine te vitamini i minerali neophodni za imunitet). Raznovrsnost je poželjna u smislu kombinacije namirnica prema okusima, mirisu, boji, teksturi. Dijete bi se čim prije trebalo početi samostalno služiti žlicom, potom vilicom…i koliko je moguće sudjelovati u pripremi hrane što vam omogućuje druženje s djetetom (zbližavanje, kreiranje uspomena), razvoj njegovih spoznajnih (dok pripremate hranu razgovarate o njezinom uzgoju, preradi, dobrobitima, komentirate boju, veličinu, teksturu, okus…) i motoričkih vještina (baratanje kuhinjskim priborom), razvija se divergentno mišljenje (pronalaženje više mogućih rješenja za jedan problem), kreativnost, znatiželja, raste samopouzdanje…

Prema američkoj pedijatrijskoj akademiji, čijim smjernicama se vode i domaći pedijatri, problem prekomjerne konzumacije visokoenergetskih, a siromašnih hranjivim tvarima hrane i pića te manjak fizičke aktivnosti rastući je problem djece i mladih. Procjenjuje se da je 75 – 90% srčanožilnih bolesti povezano sa stanjima poput povišenog tlaka, dijabetesa, konzumacije duhanskih proizvoda, fizičke neaktivnosti i pretilosti. Glavni uzročnici pojave ovih rizičnih faktora su loše navike poput nezdrave prehrane.

dessert-3129515_1280

(pre)Često je zadovoljenje kratkoročnih ciljeva (želja) stavljeno ispred dugoročno povoljnih ponašanja pa tako djetetovu želju za hranom bogatom šećerima koja im donosi trenutni ushit roditelji zadovoljavaju na uštrb važnosti lekcije odgode zadovoljenja radi višeg cilja, a to je dalekosežnost ukupnog zdravlja kroz stvaranje dobrih životnih navika. Visokokalorična hrana, slatkiši i grickalice, a posebno (gazirana, bogata šećerima) pića, koja sve češće nalaze mjesto u dječjim životima, trebala bi imati sporadičnu ulogu povremenih veselja uz inače uravnoteženu prehranu.

Osim šećera, dječja prehrana često je pretrpana punomasnim mlijekom i mliječnim proizvodima poput sireva i sirnih namaza što također dalekosežno šteti ukupnom razvoju djeteta.  Istraživanja nutricionista, a potpisana i od strane cijele medicinske struke, već desetljećima pokazuju kako je cijeloživotno konzumiranje mlijeka neprirodno, nezdravo, a ako se malo bolje razmisli – i nelogično. Od svih sisavaca na svijetu, ljudi su jedina vrsta koja pije mlijeko cijeli život. I to ne iz vlastitih izvora (a kao sisavci, proizvodimo ga sami), nego skupljajući mlijeko svih drugih vrsta sisavaca.  Potrebu za kalcijem ljudi moraju zadovoljiti, ali mlijeko je posljednja stvar koju bi zbog toga trebali uzimati. Zeleno lisnato i ostalo povrće, tofu, sjemenke, orašasto voće, suhe smokve odlični su biljni izvori kalcija, štiteći pritom od osteoporoze koja nastaje upravo kroničnim prekomjernim unosom bjelančevina životinjskog podrijetla.

54393360_787188414989851_5768364455482097664_n

Ono na što američka pedijatrijska akademija također upozorava, a domaći stručnjaci se slažu, zapravo je zdrava logika, a sadržana je u slijedećih nekoliko smjernica:

  • uskladiti unos kalorija s dnevnom aktivnošću ( unos / potrošnja kalorija )
  • minimalno šezdeset minuta energične tjelesne aktivnosti dnevno
  • svakodnevna konzumacija voća i povrća uz smanjen unos sokova
  • konzumirati kruh i krušne proizvode od cjelovitog zrna
  • smanjiti unos zašećerenih pića
  • u prehranu uvesti više ribe
  • smanjiti unos soli, uključujući soli iz procesirane hrane
  • koristiti dobre masnoće

Posebnu pozornost treba usmjeriti na odgovorno serviranje porcija i određivanje doba pojedinih objeda što bi također morala biti odgovornost odrasle osobe, a ne djetetov slobodni izbor. Količina hrane na tanjuru ovisit će o djetetovoj dobi, dnevnoj energetskoj potrošnji i ukupnoj kaloričnoj vrijednosti posluženih namirnica te je potrebno dobro izbalansirati navedeno. Redovni objedi, po mogućnosti u isto vrijeme svakodnevno uravnotežit će metaboličke i pomoći probavnim procesima te unijeti sveopći sklad u djetetov život.

fruit-3072619_1280

Neka objed ne bude puko zadovoljenje kalorijskih potreba i želja već radost, prilika za druženje i stimulativne razgovore. Obiteljski ritual koji prenosimo generacijama i stvaramo bolju, zdraviju i (prema sebi i drugima) odgovorniju budućnost.

 

Za vas pripremila: Ivana Hazenauer

Izvori:

Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics 1257, August 2014, Volume 114, Number 8

Pediatrics, Dietary Recommendation for Children and Adolescents, A Guide for Practitioners, 2006, 117;544

Ivana Šimić, mag. nutric., Biljna prehrana za djecu vrtićke dobi