Povezuje gornji kraj bedrene kosti i zdjeličnu kost, a konkavno zglobno tijelo je zdjelična čašica (acetabulum). Po mehanici je zdjeličasti zglob pa kao i kuglasti zglob ima velik broj osovina, ali su u zglobu kuka gibanja ipak ograničena. U zglobu kuka odvija se najvažnija funkcija donjih udova, tj. premještanje težine tijela pri hodu. Zato je oko tog zgloba razvijen snažan mišićni masiv što potpuno okružuje zglob.
Pokreti u zglobu kuka
- Fleksija: pomicanje bedrene kosti prema naprijed i prema gore u sagitalnoj ravnini.
- Ekstenzija: pomak prema gore prema stražnjem dijelu bedrene kosti u sagitalnoj ravnini.
- Abdukcija: pomicanje bedrene kosti u smjeru udaljenom od srednje linije tijela u frontalnoj ravnini.
- Addukcija: pomicanje bedrene kosti prema srednjoj liniji tijela u frontalnoj ravnini.
- Vanjska i unutarnja rotacija: kretnje oko uzdužne osi u transverzalnoj (poprečnoj ravnini).
- Cirkumdukcija: kombinacija svih pokreta u zglobu kuka.
Uloga mišića u stabilizaciji zgloba kuka
Za gibanja u zglobu kuka značajni su bedreni mišići koji povezuju gornji krak bedrene kosti sa skeletom zdjelice i tako osiguravaju izvođenje gibanja u zglobu kuka koji je loptasti odnosno trodimenzionalni zglob. Glavna funkcija fleksije i ekstenzije kuka pri hodu odvija se sinergistički s abduktornim i aduktornim mišićima. Dok fleksori i ekstenzori kuka obavljaju pokrete pri hodu u smjeru prema naprijed i natrag, abduktorno mišićje ima pritom zadaću stabilizacije zdjelice.
Tijekom hoda možemo razlikovati dvije faze oslonca o podlogu, tj. fazu oslonca objema nogama te fazu oslonca samo jednom nogom. Svaka neusklađenost prirodnih, ritmičnih i naizmjeničnih pokreta nogu uzrokuje poremećeni hod, tj. šepanje. Pri opterećenju obje noge tjelesna težina (T) prenosi se preko kralježnice i zdjelice na oba zgloba kuka. Svaki kuk tada podjednako nosi polovicu tjelesne težine. U trenutku opterećenja samo jedne noge odvija se cijeli niz biomehaničkih zbivanja da zdjelica ostane u ravnoteži. Gravitacijska sila ne djeluje u sredini tijela pa imamo ekscentrično opterećenje zgloba kuka (središte je kretanja u centru glave femura). Pri djelovanju samo gravitacijske sile zdjelica bi padala na stranu djelovanja te sile. Da se to ne dogodi, ravnotežu zdjelice u vodoravnom položaju pri hodu održava suprotna sila, tj. snaga abdukcijskih mišića, tj. pelvitrohanterne glutealne i spinokruralne muskulature. Svaka od tih suprotnih sila ima svoju određenu polugu djelovanja i statičke momente. Ravnoteža zdjelice postiže se djelovanjem pasivne težine tijela (T) i aktivne sile abduktornog mišićja. Kako je medijalna poluga djelovanja težine tijela oko triput duža od lateralne poluge djelovanja mišićne sile, sila abduktornog mišićja mora biti oko triput veća od tjelesne težine.
Prikaz opterećenja obje noge kada se tjelesna težina prenosi na oba zgloba kuka podjednako.
Prikaz opterećenja samo jedne noge kada se tjelesna težina prenosi na opterećeni zglob kuka.
TOTALNA ENDOPROTEZA KUKA (TEP)
Totalna zamjena kuka je kirurški postupak u kojem se obje oštećene površine zgloba kuka zamjenjuju protetskim nadomjestkom. Prvi put je izvedena šezdesetih godina prošlog vijeka, a priča se da je to bila jedna od najuspješnijih operacija u posljednjih nekoliko desetljeća. Nazvana je “Operacija stoljeća” u članku objavljenom u The Lancet 2007., kao rezultat izvrsnih rezultata postignutih ovom operacijom. Tijekom zamjene kuka glava femura zamjenjuje se protetskom glavom na osovini, a zglobna površina acetabuluma obložena je sintetičkom površinom zgloba u obliku zdjele.
Totalna zamjena kuka često je izvedena procedura. Iako se uglavnom vrši izborno, koristi se i za liječenje prijeloma kuka (uglavnom pomaknutog prijeloma bedrene kosti) uzrokovanih traumom (npr. padom) ili patološkim procesima. Osteoporoza i osteomalacija značajni su čimbenici odgovorni za visoku učestalost prijeloma kuka u starijoj populaciji. Opisani su mnogi kirurški pristupi, ali možemo ih nastaviti na anteriorni, bočni i stražnji pristup. Ovi pristupi određuju količinu oštećenja mekog tkiva i koriste se za određivanje glavnih mjera opreza nakon totalne operacije nadomještanja kuka. Posteriorni zahvat je najpoželjnija metoda ukupne operacije nadomještanja kuka. Ova metoda omogućuje dobru vizualizaciju femura i acetabuluma, a također štedi abduktornu mišićnu skupinu.
Indikacije za operativni zahvat
1. Osteoartritis
2. Posttraumatski artritis
3. Reumatoidni artritis
4. Avaskularna nekroza (poremećaj cirkulacije)
5. Kongenitalne dislokacije kuka i displazija
Kontraindikacije za operativni zahvat
Apsolutne kontraindikacije
1.Aktivna infekcija u zglobu
2. Sistemska infekcija ili sepsa
3. Maligni tumori
4. Dekompenzacija srca
Relativne kontraindikacije
1. Lokalizirana infekcija
2. Odsutna ili relativna infsuficijencija abduktorske muskulature
3. Svaki proces koji brzo uništava kost
ULOGA TJELESNE AKTIVNOSTI NAKON OPERATIVNOG ZAHVATA
- Preoperativna
Propisivanje preoperativne vježbe čim ljudi budu odobreni za operaciju kuka moglo bi igrati važnu ulogu u poboljšanju preoperativne kvalitete života, jer ljudi mogu čekati više mjeseci na operaciju i mogu doživjeti daljnje pogoršanje kvalitete života povezano sa zdravljem tijekom dugog čekanja. Istraživanje je pokazalo da je kombinacija verbalnog objašnjenja i pisanih uputa najbolja metoda zdravstvenog odgoja. Prednosti uključuju skraćeno trajanje boravka, smanjenu razinu anksioznosti, poboljšano samopouzdanje, poboljšanu kvalitetu života i psihičko zdravlje.
- Postoperativna
Cilj poslijeoperacijske rehabilitacije je ispuniti funkcionalne potrebe pacijenta i poboljšati snagu i raspon pokreta. Iako će operacija ispraviti probleme sa zglobovima, svaka povezana mišićna slabost koja je bila prisutna prije operacije ostaje i zahtijevat će postoperativnu rehabilitaciju. Istraživanja su pokazala da je slabost abduktora kuka nakon operacije glavni rizik povezan s nestabilnošću zgloba i labavljenjem proteza.Rana tjelesna aktivnost doprinosi kvaliteti koštanog tkiva jer poboljšava fiksaciju proteze i smanjuje učestalost ranog labavljenja. Vježbanjem se ublažava bol, utječe na smanjenje edema, srčanu funkciju i reintegraciju u aktivnosti dnevnog života.
EDUKACIJA
Operirani bolesnik mora upamtiti i poštivati ova pravila, napose u ranom razdoblju nakon ugradnje umjetnoga zgloba kuka:
- izbjegavati savijanje kuka više od 90°;
- ne prekrižiti donje udove, jer je to prevelika adukcija;
- izbjegavati prekomjerno odmicanje ili primicanje operirane noge, osobito uz okretanje stopala prema van ili prema unutra;
- izbjegavati niska i mekana sjedala ili ležajeve;
- ne sjediti dulje od pola sata odjednom kroz prvih 6 do 8 tjedana nakon operacije; sjediti pola sata dva do tri puta na dan;
- izbjegavati kupanje u kadi
- isključiti iz programa sve djelatnosti povezane s učestalim savijanjem, okretanjem ili naglim zaustavljanjem tijela;
- ne nositi teške terete, nego se koristiti pomagalima (kolicima s kotačićima za kupnju u trgovinama ili na tržnici);
- izbjegavati hodanje po neravnu, kvrgavu tlu, uzbrdo, po stubama, te po mokrom i skliskom tlu, posebice u vrijeme snijega i leda;
- ne upravljati osobnim automobilom dulje od sat vremena bez odmora;
- nastojati sve aktivnosti obavljati odmoran, bez umaranja ili iscrpljivanja, uz male odmore između zadataka.
Prikaz prekomjerne fleksije trupa i kuka (>90°).
Prikaz pravilne fleksije kuka i trupa (≤90°).
Prikaz statičkih vježbi za jačanje aduktorne i ekstenzorne skupine mišića.
