Yoga za svakoga

Yoga je najstariji sustav samorazvoja na svijetu koji obuhvaća tijelo, dušu i duh, a nastao je prije više tisuća godina u Indiji. Yoga je jedna od šest temeljnih sustava indijske filozofije, a spominje se u Vedama, pradavnim zbirkama svetih sanskrtskih pjesama, znanja, filozofskih pretpostavki i obrednih tradicija. Pojam yoga potječe od sanskrtskog korijena yuj što znači sjediniti, spojiti u jedno, jedinstvo.

Yoga

Pogrešno je mišljenje da se yogom mogu ili trebaju baviti samo osobe koje su fleksibilne – to bi bilo kao da kažemo osobi da se ne može tuširati jer je preprljava. Baš redovito prakticiranje yoge povećava fleksibilnost, vježbanjem različitih položaja tijelo postaje zdravo, napeto i gipko, unutarnji organi se blago masiraju i potiču se tjelesni procesi. Živčani sustav se smiruje radi pravilnog disanja i stvara se vitalnost.

Yoga

Koristi od yoge su monogostruke:

  • Poboljšava se flekisbilnost
  • Poboljšava postura
  • Jačaju mišići
  • Doprinosi pokretljivosti zglobova
  • Pojačava protok krvi
  • Poboljšava protok limfe
  • Štiti kralježnicu
  • Utježe na strukturu kostiju (prevencija osteoporoze)
  • Poboljšava imunitet
  • Ubrzava rad srca
  • Snižava krvni tlak
  • Regulira rad žlijezda
  • Smanjuje PMS
  • Povećava razinu serotonina (čini nas sretnijima)
  • Snižava razinu šećera
  • Poboljšava koncentraciju
  • Opušta cijelo tijelo
  • Smanjuje mogućnost probavnih problema
  • Poboljšava balans
  • Regulira živčani sustav
  • Utječe na bolji san
  • Proširuje kapacitet pluća

Stilovi yoge

Tokom tisuća godina yoga se razvijala i do danas postoji više različitih stilova, no sve se temelje na opisima yoge u Vedskim spisima. Svi stilovi su jednako vrijedni, a sve ovisi o vama i što vam odgovara u datom trenutku. Dio yogija je vjerno samo jednom stilu dok neki od njih proučavaju različite stilove tokom godina ili jednostavno isprobavaju dok ne nađu onaj koji im fizički i duhovno najbolje odgovara.

Yoga

Samo neki od stilova su:

Ashtanga yoga – jedan od najpoznatijih i najzahtjevnijih stilova yoge koju je prenio Sri K. Pattabhi Jois, jedan od najvećih učitelja prošlog stoljeća. Sastoji se od šest serija, na slijedeću se prelazi nakon usavršavanja prethodne, no jako mali broj ljudi prakticira zadnje tri serije. Svaka serija se sastoji od uvijek točno određenog niza položaja ili asana, usklađenih sa dahom (ujjayi) i pogledom (dhristi). Vježbanjem se gradi fleksibilno, snažno i izdržljivo tijelo, poboljšava cirkulacija i smiruje um.

Vinyasa Flow yoga – noviji je stil yoge, prilagođen suvremenom načinu života. Za razliku od tradicionalne Ashtanga yoge, asane se izvode bez strogog redoslijeda i u različitom tempu: sporija se naziva Slow Flow Vinyasa, a dinamična Power Vinyasa.

Hatha yoga –  stari sistem koji obuhvaća više stilova, sporiji, namjenjen svim stupnjevima i dobi jer omogućava odmor između asana (većinom nisu povezane vinyasama). Ovaj stil naglašava pravilno izvođenje asana i usklađeno disanje što pomaže smirivanju uma i tijela.

Iyengar yoga – naziv je dobila prema njenom tvorcu B.K.S. Iengaru – jednom od najpopularnijih učitelja yoge prošlog stoljeća. Naglašava razumijevanje tjelesne anatomije i u fokusu tog yoga stila je precizna simetrija i poravnavanje. Svaki položaj se zadržava dulje vrijeme, a koriste se rekviziti poput remena, deka, yoga blokova i stolica kako bi tijelo bilo u što ugodnijem položaju.

Bikram yoga – razvio ju je Bikram Choudhury, a sastoji se od niza 26 yoga položaja u dvije serije, gdje se prvi put položaj  zadržava 60 sekundi, a drugi put 30 sekundi. Postoji i napredna serija od 84 položaja. Prakticira se u prostoriji koja se grije na 40 stupnjeva C uz vlažnost 70%, a što uvelike pomaže kod topljenja masnih naslaga i detoksikacije.

Hot yoga – prakticira se u toploj prostoriji zagrijanoj na 38-42 stupnja C ali nema određeni redoslijed, za razliku od Bikram yoge. Veoma je intenzivna, a utječe na flekisbilnost, izdržljivost te pomaže u detoksikaciji i regulaciji tjelesne težine

Dharma yoga – razvio ju je Sri Dharma Mittra nakon mnogo godina prakticiranja klasične joge. Ne prati strogi redoslijed asana, a uvijek uključuje meditativni dio. Posebno je naglašeno pravilo ahimse odnosno zabranjeno je nasilje u bilo kojem obliku.

Kundalini yoga – temelji se na oslobađanju i podizanju kundalini energije koja se nalazi pri dnu kralježnice. Fokus je na razgibavanju kralježnice, a sat uključuje meditaciju, disanje i asane. Kundalini energija djeluje blagotvorno na tijelo i um, stimulira živčani i imunološki sustav, pospješuje snagu, fleksibilnost i ravnotežu sustava endokrinih žlijezdi te umanjuje stres.

Acro yoga – predstavlja spoj yoge, akrobacije i terapeutske masaže, a izvodi se u paru. Partneri se međusobno podupiru, jedan je baza, a drugi u zraku. Osim što je zabavna, ovaj stil yoge nas na zabavan način uči kako razvijati međusobno povjerenje, koncentraciju, koordinaciju pokreta, centriranost tijela i um ate savladavanja vlastitih ograničenja i strahova.

Filozofija

U filozofiji yoge stoji da tijelo ima sedam primarnih središta životne energije ili prane. One se nazivaju čakre, a tjelesno odgovaraju ključnim živčanim središtima. Vježbanjem yoge budimo čakre i oslobađamo energiju.

Čakre

Danas je uobičajeno kada netko kaže yoga da odmah pomislimo na slijedove različitih položaja tijela, no yoga je puno više od fizičkog izražaja. Prema starim vedskim spisima, postoji osam yoginih grana koje vode kroz fizičke, duhovne i duševne vježbe prema krajnjem cilju, odnosno, prosvjetljenju:

Suzdržanost – sadrži pet jama koje čiste negativnosti iz tijela i srca: samilost prema svim stvorenjima, iskrenost u misli i djelu, velikodušnost, suzdržanost i neposesivnost

Pravila – sadrži pet nijama za osobnu stegu: čistoća sebe i svoje okoline, zadovoljstvo i prihvaćanje stvarnosti, samorazvoj, proučavanje samog sebe, odanost

Asane – položaji tijela odnosno fizički izražaj yoge, koji pomažu opuštanju mišića i ligamenata, ravnanju kostiju, smanjenju fizičke i emocionalne napetosti, a omogućava novoj energiji slobodno strujanje u našim tijelima

Disanje – pranayama ili disanje je veoma bitno jer disanje je život. Naučiti regulirati disanje je osnova jer promijenom disanja možemo mijenjati vlastite modele bivanja.

Kontrola osjetila –  pratjahara je u uskoj vezi uz disanje. Pokušavamo ukloniti sve veze sa vanjskim svijetom i stimulansima iz njega kako bismo se počeli povezivati sa svojim unutarnjim jastvom

Koncentracija – (dharana) razvijamo sposobnost da se usredotočimo samo na jednu misao ili predmet ili osjećaj. Iako se čini jako lako, naš mozak je najteže uvježbati i smiriti J

Meditacija – (dhjana) vježbanjem koncentracije, kontrole osjetila i disanjem dolazimo do meditacije. Ona je jedinstveno iskustvo, najbolji prijatelj i najljući neprijatelj, trenutci kada ste ogoljeni sami pred sobom i postajete svjesni svog bivanja. Meditacija je izvrsno sredstvo smirivanja uma i postizanja koncentracije.

Prosvjetljenje – (samadhi) oslobađamo se od borbe dvojnosti, odvajanja na ja ili ti, mi ili oni i postajemo svjesni jedinstva, spajanja sa sveopćom svijesti

Yoga je posebno putovanje i svatko može odlučiti u kojem omjeru je želi unijeti u svoj život, no sigurno je da i najmanji dio može unaprijediti naše živote.